Održane Porinove panel diskusije: Split će biti hrvatski centar kreativnih industrija
Vrlo dinamična diskusija razvila se jutros u kongresnoj sali hotela Cornaro u kojoj su održane dvije panel diskusije u sklopu Tjedna Porina. Prvu temu o brendiranju grada kao glazbene destinacije otvorio je dogradonačelnik Goran Kovačević koji je istaknuo kako za Split, s obzirom i na zadana teritorijalna ograničenja, nije realno očekivati da će se razvijati u smjeru velikih proizvodnih industrija te da su upravo kreativne industrije konačni cilj grada u razvojnoj perspektivi unutar okvira Republike Hrvatske.
- Održavanje brojnih glazbenih manifestacija, među kojima prednjači Ultra Europe festival, zatim i sama dodjela glazbene nagrade Porin, Splitski festival, San Sustipanske noći i brojne druge manifestacije glazbenog predznaka idu upravo u smjeru takvog pozicioniranja Splita i povećanja standarda življenja kroz kreativne industrije koje postaju generator razvoja i napretka tim više i što imaju veliku prednost da uglavnom zapošljavaju mlađe osobe – rekao je Kovačević.
Alijana Vukšić, direktorica TZ-a grada Splita, upitana hoće li Split konačno dobiti strategiju brendiranja, s obzirom da se brendiranje gradu dogodilo samo zahvaljujući odlično odrađenom poslu organizatora festivala Ultra Europe, odgovorila je: Mi smo s brendiranjem već davno započeli i na tome već intenzivno surađujemo s Ekonomskim fakultetom u Splitu. Ne samo putem Ultre već i putem manjih događanja, Split se pozicionira kao grad glazbe i festivala, a bogato glazbeno naslijeđe i sam glazbeni predznak našeg grada komuniciramo i kroz nastupe klapa po centru s kojima se turisti u Splitu svakodnevno susreću.
Posjetitelji panel diskusije uključili su se u raspravu inzistirajući na potrebi definiranja jasnijih kriterija pri dodjeli sredstava za organizaciju manifestacija na području grada Splita. Naglašena je potreba da stručnije osobe odlučuju o manifestacijama i iznosima potpore kako bi sredstva išla onim događanjima koja su dokazala uspješnost i među razvojnim su prioritetima te da se prilikom odluke o dodjeli sredstava konačno uzmu u obzir ekonomski efekti kao i marketinški i pr benefiti koje destinacija dobiva s pojedinim događajem, a koji su itekako mjerljivi.
- Direktni udio od turizma u hrvatskom BDP-u je 24% - naglasio je Neven Šerić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu koji se već godinama bavi brendingom u turizmu. Brending je sinergija svih čimbenika – ne samo lokalnih i županijskih institucija već i aktera u kulturi, privatnog sektora itd. To je iz prve ruke potvrdila Anita Palac, direktorica marketinga Ultra Europe Festivala (UEF) rekavši da se UEF sigurno ne bi održavao četvrtu godinu zaredom da nije lokalne podrške ne samo institucija već lokalnog stanovništva. Ovu i 2017. godinu UEF ostaje u Splitu, a upravo su u tijeku razgovori s vlasnicima licence oko produljenja na dodatnih pet godina.
Slušajući probleme domaćih organizatora i brojnih administrativnih zapreka s kojima se svaki organizator susreće, Zdravko Vulin član programskog savjeta festivala Exit – Novi Sad uvodno je poentirao da se osjeća kao kod kuće jer se i organizatori Exita susreću s identičnim problemima, preglomaznom administracijom i stigmatiziranjem posjetitelja festivala u prvim godinama postojanja. Exit Festival započeo je kao studentska inicijativa, a u 2016. proglašen je najboljim europskim festivalom. Exit danas ima vrlo jaku potporu lokalnih i nacionalnih institucija koje su neusporedivo veće u financijskom smislu od onih koje dobiva bilo koji projekt koji se održava u Splitu. Među govornicima panel diskusije bio je i Tomo Mrduljaš kojima su prisutni čestitali na odličnom gostovanju Splitskog festivala u Zagrebu, kojim je dokazao kako Splitski festival ima odličnu perspektivu i izvan okvira splitskih Prokurativa, dugogodišnje festivalske pozornice.
Tema druge panel diskusije bila je “Promocija glazbenih događaja putem digitalnih platformi“, koju je odličnom prezentacijom otvorila Ružica Vrdoljak Ličina account manager u zagrebačkoj agenciji 404, angažiranoj na digitalnoj promociji projekta “The Voice“. Show se prikazuje u više od 50 zemalja ali upravo je hrvatska digitalna platforma Voicea uključena u pet najboljih. Prvi su u Hrvatskoj povezali televiziju i mobilni zaslon plasirajući korisnicima sadržaje kreirane za svaku digitalnu platformu zasebno, te su u pojedinom periodu bili drugoplasirani na globalnoj 'trending' listi. Jan Jilek, direktor Dotmetrics i jedan od četiri Hrvata s liste New Europe 100 Challengers istaknuo je da društvene platforme pružaju put postizanju globalne prepoznatljivosti. Korisnici glazbenih i festivalskih sadržaja su prisutni na društvenim mrežama i na svakom glazbeniku i organizatoru je da profesionalno komunicira sa svojim korisnicima, na organizatorima lokalnih manifestacije je hoće li se zadržati na lokalnom nivou ili će težiti većem dosegu i prepoznatljivosti.
Nemjerljiv doprinos digitalnog marketinga promociji festivala UEF i Exit iz vlastitih primjera su objasnili Anita Palac i Zdravko Vulin, a Ana Kljaić, direktorica komunikacija Coca-Cole, brenda koji je oduvijek bio predvodnik brojnih marketinških i komunikacijskih inovacija, otkrila je kako su sami počeci oglašavanja Coca-Cole bili vezani uz glazbu jer je tvrtka brendirala notne zapise pjesama. Diskusiji o digitalnom marketingu doprinio je i prof. Šerić, a zajednički zaključak sudionika bio je da je digitalna komunikacija u tolikoj mjeri preplavila sve segmente naše svakodnevnice da već danas možemo reći da je digitalni postao klasični, tradicionalni marketing.